Cilj ulaganja
Cilj novčanog fonda ZB europlus je ostvarenje stalnog porasta vrijednosti udjela izražene u eurima uz visoku sigurnost ulaganja investiranjem imovine fonda pretežno u portfelj niskorizičnih dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca (trezorski zapisi, komericijalni zapisi, depoziti...).
Naknade u fondu
Pri kupnji udjela u iznosu manjem od 300.000 kn ne obračunava se ulazna naknada, dok se za iznos jednak ili veći od 300.000 kn plaća ulazna naknada u vrijednosti 0,75% iznosa koji se uplaćuje u Fond. Ulazna naknada plaća se i kod zamjene udjela u fondu iz drugih fondova kojima upravlja ZB Invest.
Visina izlazne naknade ovisna je o dužini ulaganja u Fond i vrijednosti udjela koji se isplaćuju. Prilikom isplate (prodaje) udjela u iznosu koji je jednak ili veći od 2.000.000 kn naplaćuje se izlazna naknada u vrijednosti 0,75% od vrijednosti udjela koji se isplaćuju (prodaju) iz Fonda bez obzira na dužinu ulaganja u Fond. Prilikom isplate (prodaje) udjela u iznosu manjem od 2.000.000 kn naplaćuje se izlazna naknada u vrijednosti 0,75% od vrijednosti udjela koji se isplaćuju (prodaju) iz Fonda za udjele koji su pripadali ulagatelju kraće od 21 dan. U svim drugim slučajevima se ne obračunava izlazna naknada. Rokovi iz ove odredbe se računaju s obzirom na radni dan kada je izvršena transakcija kupnje udjela, odnosno s obzirom na radni dan kada je izvršena transakcija isplate (prodaje) udjela. Izlazna naknada se plaća i kod zamjene udjela u fondu za udjele u drugim fondovima kojima upravlja ZB Invest.
Naknada za upravljanje iznosi 0,90% godišnje, dok naknada depozitne banke iznosi 0,11% godišnje. Naknada za upravljanje i naknada depozitne banke uključene su u cijenu udjela, dok se ulazne ili izlazne naknade obračunavaju prilikom kupnje, odnosno prodaje udjela u fondu.
Strategija i ograničenja ulaganja
Prikupljena novčana sredstva se ulažu u:
- kratkoročne dužničke vrijednosne papire izdavatelja iz Republike Hrvatske i druge instrumente tržišta novca u Republici Hrvatskoj, bez ograničenja,
- obveznice izdavatelja iz Republike Hrvatske, bez ograničenja,
- kratkoročne vrijednosne papire izdavatelja iz država članica Europske Unije ili OECD-a s kreditnim rejtingom A- ili višim, kojima je kreditni rejting odredila barem jedna rejting agencija (Standard&Poor's, Moody's, Fitch IBCA) i druge instrumente tržišta novca istoga rejtinga, bez ograničenja,
- depozite kod ovlaštenih banaka, bez ograničenja, uz uvjet da se najviše 20% neto vrijednosti imovine Fonda može položiti kao depozit u jednu te istu banku,
- investicijske fondove koji pretežno ulažu u niskorizične dužničke vrijednosne papire u Republici Hrvatskoj, državama članicama Europske Unije i OECD-a, do 10% imovine Fonda,
- terminske i opcijske ugovore i druge financijske izvedenice.
Instrumenti sa dospijećem kraćim od godine dana moraju činiti najmanje 75% vrijednosti neto imovine Fonda, uz uvjet da globalno modificirano trajanje Fonda ne prelazi 1,5. Izloženost korporativnim vrijednosnim papirima ne smije prelaziti 50% vrijednosti neto imovine Fonda. Valutna izloženost Fonda u odnosu na njegovu temeljnu valutu ne smije prelaziti 20% vrijednosti neto imovine Fonda.
Više od 35% neto vrijednosti imovine Fonda može se uložiti u vrijednosne papire i instrumente tržišta novca čiji su izdavatelji Republika Hrvatska, neka od država članica Europske Unije, Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), Međunarodna banka za obnovu i razvoj (IBRD) ili Europska investicijska banka (EIB).
Ulaganja u terminske i opcijske ugovore i druge financijske izvedenice može se koristiti u svrhu zaštite od rizika i u svrhu postizanja investicijskih ciljeva Fonda, odnosno povećanja prinosa ili smanjenja troškova Fonda. Ulaganjem u financijske izvedenice neće se mijenjati investicijska strategija, niti povećati izloženost rizicima iznad onih definiranih ovim Prospektom i Statutom Fonda te Zakonom.
U skladu sa Zakonom, imovina Fonda može se uložiti u udjele ili dionice drugih investicijskih fondova pod uvjetom da razina zaštite ulagača i obveza izvješćivanja i informiranja ulagača u takve fondove bude barem jednaka zahtjevima propisanim Zakonom, da su takvi investicijski fondovi ovlašteni od strane nadzornih tijela u državi u kojoj su registrirani, te da je prospektom i/ili statutom fonda u čije se dionice ili udjele ulaže predviđeno da najviše 10% neto vrijednosti imovine fonda može biti uloženo u dionice ili udjele drugih fondova. Najviše 20% neto vrijednosti imovine Fonda može biti uloženo u udjele ili dionice istog investicijskog fonda iz članka 100. stavka 1. točke 3. Zakona, uz uvjet da najviše 30% neto vrijednosti imovine Fonda može biti uloženo u fondove izvan članka 15. stavka 1. točke 1. i 2. Zakona.
Imovina Fonda će se ulagati u udjele ili dionice investicijskih fondova kojima izravno ili neizravno upravlja Društvo, ili kojima upravlja drugo društvo s kojim je Društvo povezano zajedničkom upravom ili vladajućim utjecajem, ili izravnim ili neizravnim međusobnim vlasničkim udjelom, pod uvjetom da za takva ulaganja Fondu ne bude naplaćena ulazna ili izlazna naknada.
Imovina Fonda može se uložiti u neuvrštene vrijednosne papire. Ulaganje u neuvrštene vrijednosne papire vršit će se sukladno ograničenjima definiranim Zakonom i drugim propisima.
Društvo može u inicijalnim i sekundarnim javnim ponudama upisivati vrijednosne papire koji će odmah nakon ponude kotirati ili za koje je prospektom izdanja predviđeno uvrštenje na službenu kotaciju burze ili drugo uređeno javno tržište koje redovito posluje.
Prilikom ulaganja, Društvo će se pridržavati ograničenja iz Zakona. Ograničenja ulaganja Fonda navedena u ovom Prospektu i Zakonu mogu biti prekoračena u prvih šest mjeseci od osnivanja Fonda, uz dužno poštivanje načela razdiobe rizika i zaštite interesa ulagatelja.
Rizici ulaganja u fond
Ulaganje u Fond pretpostavlja preuzimanje određenih rizika. Općenito, rizik je vjerojatnost ili mogućnost da prinos od ulaganja bude manji od očekivanog ili negativan. Prinos manji od očekivanog ili negativan može nastati kao posljedica:
- rizika promjene cijena imovine u portfelju (tržišni rizik),
- rizika promjene tečaja (valutni rizik),
- kreditnog rizika,
- rizika likvidnosti,
- rizika namire i rizika druge ugovorne strane,
- kamatnog rizika,
- rizika promjene poreznih i drugih propisa.
Ulagatelji u Fond moraju biti svjesni da ulaganje u Fond nije isto što i ulaganje novčanih sredstava na bankovni depozit i da ulaganje u Fond nije osigurano od strane Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, niti od bilo koje druge institucije ili tijela.
Rizik promjena cijena imovine u portfelju Fonda (tržišni rizik)
Cijene imovine u portfelju, u koju se ulaže u skladu s toč. 2.2. Prospekta podložne su dnevnim promjenama u skladu s promjenama tržišnih okolnosti i u tome se očituje rizik promjene cijena tj. tržišni rizik.
Rizik promjena tečaja (valutni rizik)
Valutni rizik jest rizik gubitka koji proizlazi iz promjene tečaja valute u kojoj se mjeri prinos na ulaganje u Fondu.
Imovina Fonda, odnosno financijski instrumenti uključeni u imovinu Fonda, mogu biti denominirani u različitim valutama što stvara rizik da onaj dio imovine Fonda koji je denominiran u valutama različitim od obračunske valute Fonda izgubi vrijednost zbog promjena tečaja, što bi imalo utjecaj na prinos Fonda.
Kreditni rizik
Kreditni rizik je rizik gubitka zbog neispunjavanja dužnikove novčane obveze. Kreditni rizik može nastati u slučaju da izdavatelj financijskog instrumenta koji je uključen u imovinu Fonda ne može ili neće u cijelosti ili djelomično podmiriti svoje obveze prema trećim osobama. Neizvršavanje obveza izdavatelja financijskih instrumenata može dovesti do pada vrijednosti tih financijskih instrumenata.
Rizik likvidnosti
Rizik likvidnosti može nastati zbog poteškoća Fonda da prilikom isplate (prodaje) udjela u Fondu pravovremeno unovči imovinu Fonda po cijeni približno jednakoj fer vrijednosti te imovine.
Rizik namire i rizik druge ugovorne strane
Rizik namire i rizik druge ugovorne strane su rizici gubitka koji proizlaze iz neispunjavanja obveza druge ugovorne strane. Rizik namire i rizik druge ugovorne strane mogu nastati u slučaju da osoba s kojom Društvo sklapa poslove na financijskim tržištima ne može ili neće u cijelosti ili djelomično podmiriti svoje obveze prema Fondu. Nepravovremeno izvršavanje obveza druge ugovorne strane može dovesti do pada cijene udjela u Fondu.
Kamatni rizik
Kamatni rizik je rizik gubitka koji proizlazi iz mogućih promjena kamatnih stopa, a koje utječu na financijske instrumente u koje su uložena novčana sredstva Fonda. U pravilu, porast tržišnih kamatnih stopa, odnosno zahtijevanih prinosa na pojedine financijske instrumente, uzrokuje pad njihove tržišne vrijednosti, i obrnuto, pad tržišnih kamatnih stopa uzrokuje rast tržišne vrijednosti financijskih instrumenata.
Rizik promjene poreznih i drugih propisa
Rizik promjene poreznih i drugih propisa nastaje u slučaju za ulagatelja nepovoljnih promjena propisa koje izravno ili neizravno utječu na prinos od ulaganja u Fond na način da on bude manji od očekivanog ili da bude negativan.
Rizici specifični fondu
Pored prethodno navedenih rizika, koji se mogu smatrati općim rizicima ulaganja u fondove, postoje i rizici ulaganja specifični Fondu. S obzirom na strategiju ulaganja u kratkoročne i niskorizične dužničke vrijednosne papire i druge instrumente tržišta novca, Fond karakteriziraju izrazito niska rizičnost ivolatilnost cijene udjela. Strategija ulaganja u kratkoročne vrijednosne papire i druge instrumente tržišta novca Fond izlaže prvenstveno tržišnom i kreditnom riziku.